aMbaŋ 1:8, 11:19
b1Kor 15:9; Ga 1:13,23; Pil 3:6; 1Tim 1:13
cMbaŋ 6:5, 21:8
dMk 16:17+
eMbaŋ 13:6+
fMbaŋ 2:38
gMbaŋ 2:4, 19:1+
hMt 10:8; Mbaŋ 2:38
iMbo 78:37; Ep 5:5
j1Tim 6:9; Hib 12:15
lMbo 68:31, 87:4
mIs 53:7+
oMbaŋ 2:38, 10:47
pMbaŋ 21:8

Acts 8

Saul ighur pataŋani pa yes tau tighur ila to Yesu

1Saawe tau tirav Stepanus imaat, Saul ileep ve iyok pa ŋgar tau tighamu na.

Saawe tana ve ila, yes Yuda tiburig gha tighur pataŋani tiina kat iŋarui lupuuŋ to Krisi tau tileep izi Yerusalem na. Tigham saghatin zi kat. Tauvene tisov tighawaar mbiriis irau taan sirivu to Yudea ve Samaria. Ve yes mbaŋooŋa mon ta tileep izi Yerusalem. a

2Saawe tau Stepanus imaat, tamtamon siriv tau matazi iŋgalŋgal Maaron na tigham paata ve titavia toman taŋiiz tiina. 3Eemon Saul ighe ivaghamunia lupuuŋ to Krisi ve ipasov zi kat. Tauvene ilaghlaagh taghon ruum aavo aavo, ve isasaar Krisi tamtamon tooni, ve ighurghur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Yes zitamoot ve zilivaa paam. b

Pilip igham uraat izi taan sirivu to Samaria

4Yes tau tiparghaughau na, tilaagh irau nugh naol. Ve nugh sindei tau tila tileep pani, ene tivotia vaaru poia pazi. 5Tauta Pilip paam, izila nugh tiina ee to Samaria, ve ivotia Krisi vaaru izi ta sewe. c

6Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni, ve tighita gabua ŋgeretazi tau i ighamgham zi imin ilaal pazi na, le tisov tighur taliŋazi poi pa saveeŋ tooni. 7Pasaa, avuvu sasaghati tiyakyak, ve tighaughau pa tamtamon katini. Ve narapeŋa katini tinizi poia. d

8Tauvene tamtamon to nugh tawe tintinizi ve lolozi poia kat.

Mur tamazi ee eeza Simon ighe ighol Maaron tapiri

9Nugh tawe, mur tamazi ee ilepleep, eeza Simon. Muuŋ ve ilam, i ipapait tauu eeza ighe i ŋeer tiina ee. Eval tiina to Samaria tighita mur tooni anooŋa le tirur pani ve avozi ikaak. e

10Tauvene tamtamon tisov lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ tooni. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Ve tisavsaav tighe: “Wai, ŋeer tane, tapiri tiina kat imin Maaron tauu.” 11Pasaa, mur tau monmon ighamghamu na, tamtamon tighita le ŋgar toozi imbool. Tauta tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni irau saawe. 12Eemon saawe tau Pilip ivotia vaaru poia pa pooz to Maaron ve ipaghazoŋai zi pa Yesu Krisi, tamtamon katini tighur ila ve tigham yaa. Yes zitamoot ve zilivaa paam. f

13Simon paam, ighur ila ve igham yaa. Saawe tana ve ila, i ipakpaak Pilip, ve ighita gabua ŋgeretazi tintiina tau Pilip ighamgham zi na. Gabua tana itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Tauvene Simon ighit zi le aavo ikaak.

14Yes mbaŋooŋa tau tilepleep Yerusalem na, tilooŋ yes Samaria varuzi tighe tigham Maaron saveeŋ tooni gha tighur ila wa. Tauvene timbaaŋ Petrus yesuru Yoan tizila, leso tighit zi. 15Yesuru tila tivot toozi, ve tighason Maaron to irei Avuvu Patabuyaaŋ pa yes to Samaria tau ŋgarig gha tighur ila na. 16Pasaa, tamtamon toozi eta igham Avuvu Patabuyaaŋ soone. Yes tigham yaa mon ila Tiina toit Yesu eeza. 17Tauvene Petrus yesuru Yoan tighur nimazi izala pavozi to tipalot zi, ve tigham Avuvu Patabuyaaŋ. g

18Simon tau mur tamazi na, i ighita yes mbaŋooŋa tighurghur nimazi izazala tamtamon pavozi ve tigham Avuvu Patabuyaaŋ. Tauvene izuzuun maet siriv ila pazi, ve isaav ighe: 19“Ai, yau naghe yam agham leg tapirimim tana paam. Leso sei tau ighe naghur nimag izala paavo, ene i aat igham Avuvu Patabuyaaŋ.”

20Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai Simon, gabua tau Maaron ireii pait sorok ne, yo ughe ugholi pa maet? Yo aat ulalem tomania maet silva tsio tana! h

21Yo irau itiŋa talup ghiit pa uraat tsiei tane mako. Pa lolom tomania ŋgar tsio, ene iduduuŋ ila Maaron maata mako. i

22Tauvene upul ŋgar tsio saghati tana ileple, utoor ŋgar tsio ila pa Maaron, ve usuŋu ve ughasoni: Irau loolo saghatin ghom ve ireu sosor tsio tau igheen ila lolom na, ma mako? 23Pa yau naghilaal ghom wa. Ŋgar saghati ikau ghom, ve lolom ighaar kat pa tapiri tau igheen tsiei ne. Tauta ivaghamun ghom imin gabua lilia.” j

24Simon ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pazi ighe: “Wai, ighe vene, na yamru aghason Maaron payau! Leso pataŋani tau asavia na, ivot payau sov.”

25Petrus yesuru Yoan tivotia saveeŋ to Tiina toit pa yes Samaria, ve tipalot zi to tighur ila tooni. Le isov, ra timuul tizala pa Yerusalem. Yesuru tilaghlaagh, ve tivovotia vaaru poia pa nugh siriv to Samaria tau tighenaar taghon eez ziige. Tighamgham tauvene le tila tivot Yerusalem.

Pilip ivotia vaaru poia pa daaba ee to Etiopia

26Ra aŋela ee to Ŋeer Tiina ila ivot to Pilip, ve isaav pani ighe: “Uburig ve ulaagh uzila le uvot eez tiina to Yerusalem tau imbut nugh ŋginaaŋa ve ila peria nugh Gaza.” 27Pilip ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha ila. Ila peria eez livuugha, ve izaa to ŋeer ee to Etiopia. Ŋeer tawe, eeza tiina pasaa, i iŋgin kuaz naol isov to garwaat tinazi Kandake. Kandake, i iŋgin taan sirivu to Etiopia.
(8:27) Etiopia, ene taan sirivu ee to Aprika. Igheen malau kat pa Yerusalem. Yes Etiopia tiwaat ‘kwin’ tighe kandake. Iit tasaav taghe ‘garwaat’.
,
l

28Ŋeer tawe izala Yerusalem pa suŋuuŋ, ve suŋuuŋ tana isov wa. Tauvene igham karis tooni, ve ighe imuul ila pa nugh tooni. Karis ilanlaan, ve i iwatwaat saveeŋ tau muuŋ propet Isaia iboode na. 29Pilip ila le ighita, ve Avuvu Patabuyaaŋ isaav pani ighe: “Uŋarui karis tawe ula, ve ulaagh tomania.”

30Tauvene Pilip ilaan ŋaruini ila. Ila igharauu, ve ilooŋ ŋeer tawe iwatwaat saveeŋ to propet Isaia. Tauvene Pilip ighasoni ighe: “Ai, saveeŋ tau uwatwaato na, yo uwatagh puughu, ma mako?”

31I iyol aliiŋa ighe: “Wai, pale nawatagh puughu mindai? Tamtamon eta ipaghazoŋai ghau pani, o naghazooŋ pani.” Ra isaav pa Pilip ighe: “Uzalam mbolem izi tomani ghau.” 32Saveeŋ ziiri tau ŋeer tawe iwatwaato na, isaav tauvene:

“I imin sipsip tau tigherevu ila pa ravuuŋni.
Ve tuŋia mon ve ineneeŋ imin sipsip paaghu tau tikapis ooro.
Isavia saveeŋ eta mako.
33Tipamayaŋini ve tipayooze pa savsaveeŋ.
Eemon gabizooŋ toozi iduduuŋ mako.
Sei pale isinai pa paaghu tooni? Mako.
Pasaa, lepoogh tooni izi taan, ene tiŋgoora tuuku mon.” m
34Daaba to Etiopia iwaat saveeŋ tane, ra isaav pa Pilip ighe: “Naghason ghom pa saveeŋ ziiri tane. Propet tau ibood saveeŋ tane, isavia tauu, ma isavia ŋeer ite paam?” 35Tauvene Pilip ipaburigin saveeŋ tooni itaghon saveeŋ ziiri tau ŋeer tawe iwaato na, ve iseeŋga pa saveeŋ siriv, ve ivotia vaaru poia to Yesu pani. 36Yesuru titaghon eez tila le peria yaa ee. Tauvene daaba tana iburig ve ighason Pilip ighe: “Ughita. Yaa ee tane. Irau nagham yaa, ma gabua eta ipoon eez payau?”
(8:36) Ŋeer tane, tipaal laambe izi. Muuŋ, yes zitamoot tau tighamgham uraat ila kinik ruum tooni na, tipaal lambezi. Leso timogheer pa kinik azaawa ma natlivaŋa eta sov. Buk Lo 23:1 isaav tauvene: Zitamoot tauvene irau tilup tomania Maaron tamtamon tooni pa suŋuuŋ mako. Eemon mos ziiri tane ipaghazoŋai ghiit ighe Maaron loolo pa yes zitamoot tauvene paam. Ughita Isaia 56:3-7.
,
o

37Pilip iyol aliiŋa tauvene: “Isaav ighe yo ughur ila to Yesu Krisi toman lolom, tauta ena. Yo irau ugham yaa!”

I iyol Pilip aliiŋa ighe: “Vee, yau naghur ila naghe Yesu Krisi, i Maaron naatu.”

38Tauvene isaav pa ŋeer tau ilandoov karis na ighe: “Ukis karis iyooz.” Ra yesuru Pilip tizi pa karis ve tizila yaa, ve Pilip irughuuza. 39Saawe tau tipul yaa ve tizaa muul, Maaron Avuvu indai Pilip, le daaba tana ighita muul mako. Daaba tana ipaburigin laghooŋ tooni muul, ve ilaagh taghon eez ila toman loolo poia kat. 40Ve Pilip ila ivot izi nugh Asdot, ve ilaghlaagh irau nugh naol isov to taan sirivu tawe, ve ivovotia vaaru poia pazi le ila ivot nugh Sisarea. p

Copyright information for TUCT